Saveti i edukacija servis računara
Kupovina računara
Kupovina računara je kompleksna stvar, a potrošači po pravilu pogreše slušajući savete trgovaca ili još gore prepuste izbor trgovcima. Trgovac će uek ponuditi ono što njemu najviše odgovara za maksimizaciju profita, odnosno robu koja predugo stoji i koje treba da se reši. I nebrojeni broj puta se događa da donesu klijenti nov računar najčešće laptop na instalaciju sa preslabim procesorom ili tehnološki star računar čak i četiri godine. Model od pre četiri godine. Trgovac im preporučio.
Računar kupujete prema poslu koji treba da obavlja. Dakle ako treba da bude poslovni, sagledati koliko poslova treba da radi, odnosno precizirate njegovu namenu i najvažnije koje aplikacije će da koristi. Prema aplikacijama najčešće i odredite snagu računara koji kupujete, a igre su po pravilu najzahtevnije. U tom slučaju izaberete igru i pogledate pomoću alatke koja se nalazi niže među savetima na ovoj stranici koja konfiguracija može da je pokrene. Uvek gledajte preporučenu, a ne minimalnu konfiguraciju jer doći će nadogradnje za tu igru, a Vi ćete ostati limitirani na minimalnoj verziji. U tom slučaju ćete morati da radite nadogradnju hardvera što je skuplje nego da ste odmah izabrali pravu kombinaciju. Takođe, dole niže na ovoj stranici stoje uvek ažurne
Celeronče u akciji tj. blokadi
Servis računara Čip IN Vas moli da
Pentium zaglavio
Matična ploča je takođe bitan element, ali prostim rečnikom opisano ona omogućuje snagu u smislu količine hardverskih komponenti koje će taj računar moći da opsluži. Proizvođač nije bitna stavka, kvare se bukvalno svi i svi se prave na isti kalup narodnim rečnikom rečeno. Kada birate matičnu ploču pre svega sagledajte šta Vam je potrebno da priključite od spoljašnjih elemenata u taj računar. Najčešće su to brojni USB uređaji, što v2.0 ili v3.0. Ukoliko ste se opredelili da koristite grafiku na ploči pre svega je bitno da kupite procesor koji ima grafički čip u sebi. Kod ploče je najbitnija stvar chipset i od njega sve zavisi. Čipseti su izgrađeni prema nameni samih korisnika i dele se na : kućne, poslovne, igračke varijante, radne stanice. Home varijante su H(Intel) A(AMD), biznis varijanta B(oba proizvođača) i gamerska varijanta Z, Q(Intel) X(AMD), radne stanice W(Intel) TRX(AMD). Zaista zlatna sredina jesu chipseti namenjeni biznisu, otprilike taman daju optimalne mogućnosti i onda su se proivođači dosetili da na njima dodaju neka poboljšanja i izgrade Gamer modele, tako da postoje i B Gamer matične ploče. Ali ako želite da računar bude zmaj, bez obzira na namenu uzimate Z ili X chipsete. Može gejmerski računar i na home varijanti ploče da se izgradi, ali osetićete ponekad da "gubi snagu" kod zahtevnijih igara.
RAM memorije su jednako važne kao i sve ostale komponente, a određuju prostor za rad ili veličinu vreće u kojima možete uzeti materijal za rad u jednom cugu. S obzirom da postoji dual kod memorija, uparivanje, uvek je kod Intela bolje uzeti dva modula umesto jednog, ili još bolje par koji je već fabrički podešen za kooperaciju. Mada isti efekat postignete i sa dva identična modula. Problemi mogu nastati kada se uparuju različiti moduli po svojim karakteristikama i čak mogu raditi neko vreme, ali onda počinju da baguju kako ploča ostari. Ukoliko niste pri finansijama, onda možete uzeti jedan modul, a kasnije dokupiti isti takav drugi i upariti ih. Ako ste uzeli par, a imate samo dva slota, ako želite proširenje imaćete višak memorijskih modula.
Grafička kartica je izuzetno važna komponenta i karakteristika koju kod nje posmatrate je pre svega memorijska magistrala. Apsolutno nema smisla kupiti 64bitnu grafičku kartu kada je ista takva i integrisana, a sada su i integrisane počele polako bivati 128bitne. Takva grafika Vam praktično donese samo veću količinu memorije dodeljenu grafici u samom sistemu. Ima značaja, ali ne nekog preteranog, mada kod poslovnih računara dobije neki smisao u odnosu na njihove potrebe. Opet kada već kupujete uzmete ljudski jer će računar možda promeniti namenu, a svakako je dodatni RAM modul na ploči obavio isti posao kao i ta 64bitna grafička karta. Ako želite ugodno igranje, magistrala mora biti 192 odnosno 256bita sa nekom količinom memorije od 6 odnosno 8GB u trenutku pisanja ovog teksta. Takođe inženjeri koji imaju ogromne projekte, filmska industrija, grafička industrija imaju izuzetno visoke zahteve po pitanju grafičkih kartica.
AMD A4 zakucao na 100%
Napajanje, PSU kako glasi skraćeni zapis, je možda i najvažnija ili najozbiljnija komponenta. Ako ste već kupili skupu mašinu, apsolutno je blesavo da stavite u nju neko bedno napajanje koje će brzo da izgubi svoje performanse i da počne da oštećuje Vaše komponente. Zlatno pravilo utrošnje energije jeste da je napajanje duplo snažnije od potrebne količine za snabdevanje mašine. Ako je potrebno 300W, onda je idealno ono od 600W jer ono troši najmanje struje. Međutim, sam kvalitet napajanja pre svega određuje količina iskorišćene električne energije koju primaju iz mreže, tako da postoji više klasa napajanja obična, Bronze 80+ iskorišćenost, Silver 85%, ili Gold 90+. Što je procenat iskorišćenosti struje veći to se napajanje manje zagreva, jer višak struje odlazi na zagrevanje. Osim toga napjanja imaju i različite mehanizme u sebi što električne, elektronske odnsono mehaničke na koje ne možete uticati. Ali ono na šta možete jeste da li ćete uzeti modularno, ono kod koga se po potrebi stavljaju određeni kablovi, odnosno ono sa unapred postavljenim kablovima. Bitno je da uzmete napajanje koje opslužuje Vašu konfiguraciju sa svim neophodnim granama: procesorskom, grafičkom, matična, periferne grane sastavljene od molex i sata priključaka. Najčešće greške se prave kod procesorske grane, ljudi kupe ploču sa 8 pinova, a napajanje sa 4 pina, ali postoji u našem servisu adapter koji rešava taj problem. Novije ploče imaju i grane od 6 pinova i tu takođe ima leka u našem servisu. Staro zlatno pravilo kod napajanja jeste da je kvalitet određen fizičkom težinom. Teže je bolje, od boljih materijala je napravljeno, bolje se hladi, bolje iskorišćava električnu energiju, sadrži kvalitetnije elktronske komponente, ali je zato i cena visoka.
Skladište za podatke, operativni sistem SSD ili HDD. Možda se ne čini na prvi pogled, ali veoma kompleksno pitanje. SSD je daleko brži od HDD, SATA3 varijante i do 15 puta, a NVME daleko, daleko više od toga. Međutim cena mu je prilično viša u odnosu na količinu podataka koje može da uskladišti u odnosu prema HDD. Postoji i još jedna stvar, SSD je pouzdani čuvar podataka samo ako se redovno koristi, dok HDD može stajati van upotrebe i podaci su sasvim sigurni. Za operativni sistem se svakako uzima SSD i bitno je da ima prostora bar 256GB, a kada su u igri oba uređaja može biti i 120GB i na njemu bude samo sistem. Inače na sistemski SSD ne treba stavljati igre, već na HDD ili drugi SSD jer se tako dobija u brzini rada. Osim sistema, na tom SSD-u se nalazi i virtuelna memorija i prilično gubi na brzini ako je još i aplikacija, odnosno igra na njemu. Gejmeri bi trebalo da imaju uvek dva medija.

Kućište zaista možete birati prema estetici, ali postoje neke stvari koje ne smete nikako ispustiti. Prvo i osnovno da li grafička kartica koju ste naumili da stavite u konfiguraciju može da stane u to kućište. Drugo sistem hlađenja, materijal od koga je napravljeno. Laički što je kućište teže(ne i glomaznije) bolje je. Bitni su Vam portovi, njihov broj i namena na smaom kućištu USB 3, USB 2, HD audio, 1394 port itd., ali naravno mogu se dodavati i različiti moduli na za to predviđena mesta, mada ako imate obično kućište ponekad je modul skuplji od celog tog kućišta. I svakako obratite pažnju da li je kućište pravljeno za matičnu ploču koju želite staviti u njega, jer ako ste nameračili malo kućište za mikro ATX ploče, akupili ATX ploču neće moći da se stavi u njega. ATX je standard još iz 1995. godine i zadržao se do današnjih dana, mada se te veličine retko menjanju. Osim ATX, mATX, česte su i ITX ploče. Vrste odnosno veličine svih ploča možete pogledati na priloženom linku.
Monitor opet birate prema svojim potrebama, često i estetici, ali svakako postoje neke karakteristike koje ne biste smeli zaobići Pre svega tu je rezolucija i monitor mora biti minimalno FHD rezolucije 1920x1080 jer je to postao standard prethodinh desetak godina. Naravno uvek može bolje kao što je 4K i nadolazeći. Međutim šta još čini kvalitetan monitor? Za gejmere je svakako to zakrivljeni monitor, za poslovne ljude monitor koji može stajati vertikalno ili horizontalno, ali svima je bitan odziv monitora. Što je odziv manje veličine to je monitor brži, odnosno slika kvalitetnija. Neki osnovni standard odziva je 5ms, ali ako želite dok se igrate fantastičan utisak, onda svakako ta veličina treba biti 1ms ili 2ms. Osvežavanje je sledeća bitna stvar. Dugi niz godina je osvežavanje bilo na 60Hz, međutim polako standard postaje 144Hz, a svakako da su više vrednosti znatno bolje. I ono neizbežno, a često bude previđeno: ugao gledanja. Da, dosetili su se i napravili monitore sa niskom cenom kojima je ugao vidljivosti svega 90° što je prilično nepraktično jer sliku na tom monitoru možete videti samo ako ste naspram njega. Normalan ugao je oko 160° do 170°. I na kraju tu je i broj monitora koji ćete koristiti. To svakako zavisi od posla ili od igre. Ako igrate neku od igara gde imate obavezan čat, sigurno je lakše da je on na drugom monitoru. Ali isto tako ako se igrate i radite istovremeno ili gledate televiziju zgodno je podeliti aplikacije između dva monitora. Konačno, na primer mi programeri koristimo po pravilu tri monitora u radu: na jednom se testira, na drugom piše kod, na trećm konsultuje literatura ili prate neki parametri. Grafičke karte podržavaju najčešće tri monitora.
Periferni uređaji tipa tastature i miša na izgled se čine običnim, međutim oni su najizrabljivaniji deo računara. Preporuka ili savet bi bio da kupite što kvalitetnije možete, najbolje apple koji se prave i za PC računare. Skupi su, to nije sporno, ali izuzetno kvalitetne i ugođaj je raditi na njima. Isto važi i za miševe ili gejmpadove odnosno džojstike, volane i sličnu opremu. Ako kupite manje kvalitetno, manje i traje, brzo se uništi i onda vam to odvlači pažnju od onoga čemu trebate ostati posvećeni.
Dodaćemo i štampače, skenere u priču. Štampač se relativno jednostavno kupuje. Prvo što gledate jeste njegovo punjenje. Toneri daleko duže traju od kertridža, ali je još bitnije kada ugledate neki zanimljiv štampač da odmah proverite da li postoji u Vašoj blizini mesto za nabavku zamenskog tonera za njega pošto su originalni uvek papreno skupi. Naravno bitne su i ostale karakteristike, pre svega načini vezivanja na mrežu radi šerovanja wifi ili lan, a zatim i mogućnost obostrane štampe automatski. Obostrana štampa je veoma praktična stvar, ali je važno da koristite i dovoljno debeo papir. Skenere birate prema rezoluciji, neki standard je 1200dpi, ali u poslovnim potrebama nekako je 200dpi nešto što je najpraktičnije. Naravno sve zavisi od toga čime se bavite. Otuda postoje i vrste skenera, pre svega izdvajam prenosive štapne koji su vrlo praktični, a zatim i one koji koriste usb za transfer podataka i napajanje. Bukvalno ih možete nositi bilo gde.
Kamere i raznorazni blutut uređaji. Pre svega prvo i osnovno pratite standard blututa, trenutno je to 5.0 i može se praktično preko USB porta dodati na desktop računar, dok ga laptopovi imaju ugrađenog. Sa kamerama je isto kao i sa monitorima, treba Vam kvalitet i visoka rezolucija. neki standard je 2MP odnsono 1920x1080 i bitno je da kamera ima toliku video rezoluciju, a ne samo za fotografije koja se i meri u MP. Ukoliko je prisutna i 4K rezolucija još bolje, ali još uvek odličan posao vrši HD rezolucija. Slično je i sa fotografijama, one fotografisane u višoj rezoluciji su daleko zahvalnije za raznorazne obrade, posebno kada je reč o izradi sajta. Kod kamere je bitan i mikrofon, ali opet ako i nije zadovoljavajući i to je periferija koja se može dodati posebno i kombinovati sa postojećom kamerom. Servis računara vrši sva ta podešavanja, kao i instalaciju neophodnih drajvera za sve uređaje.
Savet pri kupovini - komponente(minimum)



